Ustroj rada

Upravljanje Službe za zapošljavanje regulirano je Statutom Službe, koji donosi Upravno vijeće Službe, a potvrđuje ga Vlada Županije Zapadnohercegovačke. Sukladno Statutu Službe za zapošljavanje, Službom upravljaju Upravno vijeće, ravnatelj, te voditelji podružnica službi.
Služba organizacijski funkcionira na dvije razine: Središnja Služba i podružnice Službe, a promatra li se njena struktura kroz upravljanje, Služba funkcionira na tri razine.

  • Upravno vijeće
  • Središnja Služba
  • Podružnice Službe

Članovi Upravnog vijeća

  • Frano Rupčić, predsjednik
  • Ivan Pinjuh, član
  • Ivan Soldo, član
  • Andrija Grizelj, član
  • Dinko Grbešić, član

Prva razina u upravljanju Službom je Upravno vijeće koje odlučuje o svim većim programima i aktivnostima Službe i upravlja imovinom Službe u svim iznosima preko 3.000,00 KM. Upravno vijeće imenuje i razrješava dužnosti ravnatelja Službe. Na temelju Statuta Službe Upravno
vijeće odgovorno je za svoj rad Vladi Županije Zapadnohercegovačke, kao utemeljitelju, odnosno osnivaču, koja treba biti upoznata o svim većim djelatnostima Službe, financijskom poslovanju i kadrovskim pitanjima, kao i o provedbi županijske politike zapošljavanja.

Središnja Služba

Druga razina u osnovnoj strukturi Službe za zapošljavanje jest Središnja Služba , koja kreira jedinstvenu metodologiju za stručnu i operativnu provedbu postupaka iz područja djelatnosti Službe, odnosno provodi i osmišljuje županijsku politiku zapošljavanja. Središnja služba daje
smjernice za rad podružnicama službe svojom logističkom podrškom iz svih ranije navedenih

područja aktivnosti, kao što je npr. posredovanje pri zapošljavanju, informiranje, analiza i obrada podataka, izdavanje Biltena, pravni, kadrovski i financijski poslovi i dr. Jedan je od osnovnih ciljeva Službe da u izravnom kontaktu sa svojim podružnicama pruža usluge:

  • provedbe aktivne politike zapošljavanja,
  • evidentiranje nezaposlenosti, korisnika zdravstvene zaštite i novčane naknade,
  • pomaže pri dodjelama financijske potpore predviđene za slučaj nezaposlenosti,
  • pomoći pri osmišljavanju i odabiru poduzetničkih projekata.

Djelatnik Službe u podružnici, stručni suradnik za posredovanje u zapošljavanju, informira i upoznaje nezaposlenu osobu s aktivnostima koje je obvezna provoditi nezaposlena osoba u suradnji sa Službom, te ju informira o pravima i obavezama propisanim Zakonom, Pravilnikom i
drugim propisima kojima se regulira ostvarivanje prava nezaposlenih osoba. Također, nezaposlenu osobu informira o kretanjima na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, i upoznaje sa postupcima i tehnikama aktivnog traženja posla Individualnim savjetovanjem stručni suradnik za
posredovanje u podružnici Službe za svaku nezaposlenu osobu evidentira, njeno radno iskustvo, vještine i osobne karakteristike, socijalne prilike i profesionalne ciljeve i mogućnost njihove realizacije, kao i spremnost za rad na ili izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Sve
podatke koji se unesu u jedinstveni informatički sustav, program izravno povlači u središnju Službu gdje se prikupljaju sve relevantne informacije. U podružnicama se dakle prikupljaju osonovne informacije nezaposlene osobe, koje se u Službi “uvezuju”. Dakle, zahtjevi za novčane naknade, zahtjevi za radne dozvole, zahtjevi za dokup staža sve se prikuplja i objedinjuje u podružnici ali se šalje u središnju Službu na rješavanje.

Organizacijski ustroj Službe

Služba za zapošljavanje organizirana je na sljedeći način:

  • Ravnatelj
  • Odjel za posredovanje u zapošljavanju, evidentiranje, analiziranje i informiranje
  • Odjel za organizaciono-pravne i opće poslove
  • Odjel za materijalno-financijske poslove
  • Podružnice Službe

Ustroj podružnica

Treću razinu u organizacijskoj strukturi Službe čine 4 podružnice i njihovom se prisutnošću i djelovanjem ostvaruju temeljni ciljevi i funkcije Službe u svim krajevima naše Županije. Njihova je osnovna zadaća da u izravnom kontaktu s korisnicima, a to su najčešće nezaposleni i poslodavci, pružaju usluge:

  • posredovanja pri zapošljavanju,
  • stručnog savjetovanja,
  • profesionalnog usmjeravanja.
  • prikupljanje podataka o nezaposlenosti i korisnicima zdravstvene naknade kao i zahtjeva za novčanu naknadu.

Podružnice službe u 4 općine, obavljaju stručne i radne zadaće iz osnovne djelatnosti Službe, a to potkrjepljuju praćenjem i analizom kretanja zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u svojim općinama. Rad podružnica nezamisliv je bez njihove suradnje s gospodarskim subjektima, bilo
da se radi o velikim tvrtkama ili malim i srednjim poduzetnicima te lokalnom upravom i samoupravom. Pri tome, podružnice službe moraju uočavati potrebe svoje županije i aktivnosti provoditi u skladu s tim specifičnostima. Pokušajmo si zamisliti koja se sve pitanja zapošljavanja moraju rješavati npr. u područjima koja imaju potrebe za deficitarnih zanimanjima, tj. ratom narušene strukture zaposlenosti, koja u mjestima u kojima se očekuje ponovni razvoj stočarstva, koja u područjima koja su nositelji poljoprivredne proizvodnje, koja na drugim s kojih postoji neprestani odljev stanovništva, pa tako i stagnacija gospodarstva, koja u nekim industrijskim granama, gdje se tvrtke skoro svakodnevno podvrgavaju stečajnom postupku i dr.

Ustroj rada

Upravljanje Službe za zapošljavanje regulirano je Statutom Službe, koji donosi Upravno vijeće Službe, a potvrđuje ga Vlada Županije Zapadnohercegovačke. Sukladno Statutu Službe za zapošljavanje, Službom upravljaju Upravno vijeće, ravnatelj, te voditelji podružnica službi.
Služba organizacijski funkcionira na dvije razine: Središnja Služba i podružnice Službe, a promatra li se njena struktura kroz upravljanje, Služba funkcionira na tri razine.

  • Upravno vijeće
  • Središnja Služba
  • Podružnice Službe

Članovi Upravnog vijeća

  • Frano Rupčić, predsjednik
  • Ivan Pinjuh, član
  • Ivan Soldo, član
  • Andrija Grizelj, član
  • Dinko Grbešić, član

Prva razina u upravljanju Službom je Upravno vijeće koje odlučuje o svim većim programima i aktivnostima Službe i upravlja imovinom Službe u svim iznosima preko 3.000,00 KM. Upravno vijeće imenuje i razrješava dužnosti ravnatelja Službe. Na temelju Statuta Službe Upravno
vijeće odgovorno je za svoj rad Vladi Županije Zapadnohercegovačke, kao utemeljitelju, odnosno osnivaču, koja treba biti upoznata o svim većim djelatnostima Službe, financijskom poslovanju i kadrovskim pitanjima, kao i o provedbi županijske politike zapošljavanja.

Središnja Služba

Druga razina u osnovnoj strukturi Službe za zapošljavanje jest Središnja Služba , koja kreira jedinstvenu metodologiju za stručnu i operativnu provedbu postupaka iz područja djelatnosti Službe, odnosno provodi i osmišljuje županijsku politiku zapošljavanja. Središnja služba daje
smjernice za rad podružnicama službe svojom logističkom podrškom iz svih ranije navedenih

područja aktivnosti, kao što je npr. posredovanje pri zapošljavanju, informiranje, analiza i obrada podataka, izdavanje Biltena, pravni, kadrovski i financijski poslovi i dr. Jedan je od osnovnih ciljeva Službe da u izravnom kontaktu sa svojim podružnicama pruža usluge:

  • provedbe aktivne politike zapošljavanja,
  • evidentiranje nezaposlenosti, korisnika zdravstvene zaštite i novčane naknade,
  • pomaže pri dodjelama financijske potpore predviđene za slučaj nezaposlenosti,
  • pomoći pri osmišljavanju i odabiru poduzetničkih projekata.

Djelatnik Službe u podružnici, stručni suradnik za posredovanje u zapošljavanju, informira i upoznaje nezaposlenu osobu s aktivnostima koje je obvezna provoditi nezaposlena osoba u suradnji sa Službom, te ju informira o pravima i obavezama propisanim Zakonom, Pravilnikom i
drugim propisima kojima se regulira ostvarivanje prava nezaposlenih osoba. Također, nezaposlenu osobu informira o kretanjima na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, i upoznaje sa postupcima i tehnikama aktivnog traženja posla Individualnim savjetovanjem stručni suradnik za
posredovanje u podružnici Službe za svaku nezaposlenu osobu evidentira, njeno radno iskustvo, vještine i osobne karakteristike, socijalne prilike i profesionalne ciljeve i mogućnost njihove realizacije, kao i spremnost za rad na ili izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Sve
podatke koji se unesu u jedinstveni informatički sustav, program izravno povlači u središnju Službu gdje se prikupljaju sve relevantne informacije. U podružnicama se dakle prikupljaju osonovne informacije nezaposlene osobe, koje se u Službi “uvezuju”. Dakle, zahtjevi za novčane naknade, zahtjevi za radne dozvole, zahtjevi za dokup staža sve se prikuplja i objedinjuje u podružnici ali se šalje u središnju Službu na rješavanje.

Organizacijski ustroj Službe

Služba za zapošljavanje organizirana je na sljedeći način:

  • Ravnatelj
  • Odjel za posredovanje u zapošljavanju, evidentiranje, analiziranje i informiranje
  • Odjel za organizaciono-pravne i opće poslove
  • Odjel za materijalno-financijske poslove
  • Podružnice Službe

Ustroj podružnica

Treću razinu u organizacijskoj strukturi Službe čine 4 podružnice i njihovom se prisutnošću i djelovanjem ostvaruju temeljni ciljevi i funkcije Službe u svim krajevima naše Županije. Njihova je osnovna zadaća da u izravnom kontaktu s korisnicima, a to su najčešće nezaposleni i poslodavci, pružaju usluge:

  • posredovanja pri zapošljavanju,
  • stručnog savjetovanja,
  • profesionalnog usmjeravanja.
  • prikupljanje podataka o nezaposlenosti i korisnicima zdravstvene naknade kao i zahtjeva za novčanu naknadu.

Podružnice službe u 4 općine, obavljaju stručne i radne zadaće iz osnovne djelatnosti Službe, a to potkrjepljuju praćenjem i analizom kretanja zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u svojim općinama. Rad podružnica nezamisliv je bez njihove suradnje s gospodarskim subjektima, bilo
da se radi o velikim tvrtkama ili malim i srednjim poduzetnicima te lokalnom upravom i samoupravom. Pri tome, podružnice službe moraju uočavati potrebe svoje županije i aktivnosti provoditi u skladu s tim specifičnostima. Pokušajmo si zamisliti koja se sve pitanja zapošljavanja moraju rješavati npr. u područjima koja imaju potrebe za deficitarnih zanimanjima, tj. ratom narušene strukture zaposlenosti, koja u mjestima u kojima se očekuje ponovni razvoj stočarstva, koja u područjima koja su nositelji poljoprivredne proizvodnje, koja na drugim s kojih postoji neprestani odljev stanovništva, pa tako i stagnacija gospodarstva, koja u nekim industrijskim granama, gdje se tvrtke skoro svakodnevno podvrgavaju stečajnom postupku i dr.